Još kao dijete stvarao sam neke vlastite jezike. Učeći češki, sa znanjem hrvatskog, počeo sam sklapati jednostavne rečenice i to prenosio na papir, kaže Hrvoje.
Wycz azs 1200 rokky Szlaweny niemaiy szpolny iazsyk. Zse przywatnou zsamymaczou isczem cho pwychouszec rechonsztrowav a ptem iszy dobyi iazsyk ktoreso izzy imenowal Szla-ćwszky, kazao nam je na upoznavanju devetnaestogodišnji Hrvoje Šafran.

"Izgovorene rečenice, premda neodoljivo podsjećaju na poljski jezik, ipak pripadaju za sada još nepriznatom slavskom jeziku. Više od 1200 godina Slaveni nemaju zajednički jezik. Iz znatiželje sam ga pokušao rekonstruirati i dobio sam jezik koji sam nazvao slavski", prijevod je onog što je Hrvoje izgovorio. Slavski jezik, odnosno umotvorina devetnaestogodišnjeg mladića, kombinacije je poljskog. češkog ruskog i hrvatskog jezika. U trećem razredu srednje škole počeo je učiti češki, te proučavati jezike i kulturu ostalih Zapadnih Slavena, za što kaže da je dio njegovog senzibiliteta.
- Još kao dijete sam stvarao neke vlastite jezike, a za slavenske sam se zainteresirao u srednjoj školi. Učeći češki, sa znanjem hrvatskog, počeo sam sklapati jednostavne rečenice i to prenosio na papir. Ideja vlastitog jezika bila mi je zgodna zbog praktičnih razloga, recimo, pisanja školskih šalabahtera - povjerio se Hrvoje.

Šalabahteri su, kazao je koristili samo njemu jer ostali školski kolege nisu uspjeli svladati jezični mješavinu od 46 fonema i stotinjak grafema. Bogatstvo jezika pokazuje i velik broj sinonima, kao i više verzije pravopisa i izgovora. Tijekom našeg razgovora Hrvoje je primio i SMS poruku na slavskom za koju je kazao da nije baš uspjela. Sa svojom idejom upoznao je tek prijateloje od kojih neki prihvaćaju i pomalo uče jezik za kojeg njegov tvorac kaže da nije kompliciran.

- Lako ga je naučiti i razumjeti. Ja uvijek pišem na njemu jer želim da se raširi - istaknuo je. Ove godine namjerava upisati češki i poljski na Filozofskom fakultetu zbog boljeg razumijevanja jezika i kultura koje voli, ali i zbog daljnjeg razvijanja slavskog.
- U budućnosti kanim objaviti knjigu i dikcionar slavskog Možda će nekog i zainteresirati. Bilo bi mi drago kad bi ga ljudi prihvatili - zaključio je mladić.